preskoči na sadržaj
vijesti

PRIMJERI USPJEŠNIH PREZENTACIJA Vijest ima dokument u privitku

 

 

 

 

 

U ovoj rubrici, pod ":: opširnije ::" naći će se sve one prezentacije koje su primjer kako bi odlična prezentacija trebala izgledati. Ove prezentacije mogu poslužiti ostalima kao ideja  za izradu svoje prezentacije.

 

1. David Kruhoberec - Dubai (6. razred)

2. Hana De Lai - Nikola Tesla (6. razred)

3. Gabrijel Divjak - Maye (6. razred)

4. Matea Majhen - Hawaii (6. razred)

5. Karlo Čiček - Brexit (7. razred)

6. Anja Mudri - Strasbourg (7. razred)

7. Ena Gladović - Dan svetog Patrika (7.razred)

8. Matija Martinčević - El Clasico (7.razred)

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 14. 11. 2016. 15:58

HASHTAG GEOGRAFIJA (#geografija)

 

 

 

 

 

Dragi učenici,

većina nas sate i sate provodi na internetu, ponajviše na društvenim mrežama.

Učinimo te sate zanimljivim i edukativnim uz geografiju.

Učenici koji nisu dio "facebook zajednice" mogu također pregledavati stranice bez registracije.

 

Dnevna doza geografije - Upoznajmo naš planet kakvog dosad još nismo vidjeli

https://www.facebook.com/Dnevna-doza-geografije-373560692826646/

 

Geografija Hrvatske - Koliko zapravo poznajemo našu državu?

https://www.facebook.com/geografijahrvatske/

 

Svijet Geografije - Youtube kanal na kojemu možete ponoviti gradivo naučeno na satu geografije

https://www.youtube.com/user/andautonia/videos

 

Amazing Places - kao što sam naslov govori upoznajte nevjerojatna mjesta

https://www.facebook.com/Amazing.Places.Fans/

  :: opširnije :: 


objavio: Administrator   datum: 8. 11. 2016. 15:50
 


 

Dragi učenici,

dobro došli na stranice posvećene nastavi geografije. Na ovaj ćemo se način družiti i izvan učionice. Očekuju vas mnogi zanimljivi sadržaji iz svakodnevnog života, materijali za nastavu i zadaci za vježbanje.

Vaša učiteljica Kristina Sadibašić

 

 

 

Što je to geografija?

 

 

Postoje brojne definicije geografije, a ova je iz Geografskog rječnika.  Geografija (grč. geo= zemlja i grapho= pisati) je „prirodno-društvena znanost o predmetima (objektima), pojavama i procesima u geosferi i njihovoj međuzavisnosti te o funkcionalnom uređenju prostora i odnosu čovjeka i okoliša.“ (CVITANOVIĆ A., Geografski rječnik HGD- Zadar, 151., 2002.) Riječ "geografija" prvi je koristio grčki znanstvenik Eratosten, kojeg nazivamo i ocem geografije. Iz definicije geografije je vidljivo da se radi o interdisciplinarnoj znanosti koja predstavlja most između prirodnih (matematika, fizika, kemija, biologija, geologija...) i društvenih (povijest, jezici, vjeronauk...) znanosti. Stoga se geografija danas često dijeli na fizičku ili prirodnu geografiju i socijalnu ili društvenu geografiju. Pored ove podjele postoji i podjela na opću i regionalnu geografiju. Opća geografija se bavi proučavanjem „ općih prostornih odnosa, prirodnih elemenata ... te društvene djelatnosti u okvirima jedinstvenog prirodno-geografskog i društveno-geografskog sustava bilo na cijeloj Zemlji bilo na većim ili manjim njezinim dijelovima“. (CVITANOVIĆ A., Geografski rječnik, HGD- Zadar, 352., 2002.)

 

 
 
 
 
 
 

 

 
 
 
 

PETI RAZRED

 
 
 
 
 
 

Glavna zadaća nastave geografije u 5. razredu je omogućiti učenicima stjecanje osnovnih znanja o prirodo – geografskim obilježjima na Zemlji. To podrazumijeva poznavanje oblika, veličine i građe Zemlje, položaja i gibanja Zemlje u Sunčevu sustavu s naglaskom na posljedice na Zemlji, poznavanje i razumijevanje glavnih obilježja geografskih karata, elemenata geografske karte te osposobljavanje za orijentaciju, posebno uz pomoć kompasa i topografske karte te razumijevanje geografske raspodjele, međusobna odnosa i značenja prirodnih elemenata (reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet) na Zemlji. (HNOS)

 

ŠESTI RAZRED

 
 
 
 

 

 
 

Nastavni program 6. razreda razrađen je na pluralističkom globalnom načelu  (različitost pojava i procesa i suodnosu i uzročno-posljedičnoj povezanosti) u cjelinama i temama: Zemlja i ljudi, Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te Polarni krajevi. Pristup ovomu programu zahtijeva obaviještenost i otvorenost prema svijetu što doprinosi razumijevanju složenosti i rješavanju zajedničkih problema. Naglašavati će se objektivna geografska stvarnost, problemski pristup i geografsko mišljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnog programa treba kontinuirano poticati učenike na samostalni rad kako bi učenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. (HNOS)

 

SEDMI RAZRED

 

 
 
 
 

 

 
 

Nastavni program 7. razreda obrađuje Europu. Naglašavati će se objektivna geografska stvarnost, problemski pristup i geografsko mišljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnog programa treba kontinuirano poticati učenike na samostalni rad kako bi učenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. (HNOS)

 

OSMI RAZRED

 

Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja učenika iz nižih razreda: priroda i društvo (znanja o zavičaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz opće geografije i geografije u 5., 6. i 7.razredu, gdje se uvijek ističu sličnosti i razlike i poveznice s geografskom obilježjima Republike Hrvatske. Učenici će steći osnovne prirodno-geografske karakteristike Republike Hrvatske. To podrazumijeva reljef, klimu, hidrogeografiju, pedologiju turizam, gospodarstvo itd.. Usvojiti će osnovne pojmove vezane uz orijentaciju i snalaženje na topografskoj karti i u prostoru pomoću suvremene orijentacije.

___________________________________________________________________________________________________

Dragi učenici, sretna vam i uspješna nova školska godina 2014./15.

 Zanimljiva porijekla imena nekih europskih gradova

Svi znamo njihova imena, ali možda ne i otkud ta imena dolaze: europski gradovi kriju u svojim nazivima zanimljivo porijeklo.

Telegraf piše kako Barcelona svoje ime duguje generalu Hamilkaru, ocu čuvenog Hanibala. Hamilkar je utemeljio Barcelonu, a ime grada vuče porijeklo od njegovog obiteljskog prezimena Barca, što na punskom znači "munja".

Prema njemačkoj narodnoj tradiciji, Berlin je svoje ime dobio od riječi "bär" što znači "medvjed", koji je i simbol Berlina. No, prema drugoj teoriji ime grada zapravo dolazi od slavenske riječi za močvaru – "berl". 

Bukurešt znači "sreća", a Liverpool "zgrušana voda"

Naziv rumunjskog glavnog grada, Bukurešta, dolazi od Bukura, povijesnog junaka koji je, prema različitim legendama, bio princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, ili možda sve to. Na rumunjskom jeziku, "bukurija" znači "sreća". Manchester, koji se prije zvao Mamucio, današnji je naziv dobio od naziva "Mameceastre" i složenica je od riječi "mamm" što znači "dojka" ili "brdo u obliku dojke" i staroengleskog "ceastre, chester", što označava rimski grad. 

Liverpool svoje ime također duguje dvjema riječima, staroengleskoj "lifer" što znači "debela, zgrušana voda" i "pool" što znači "bazen", što je povezano s bazenom ili plimskim potokom koji tamo više ne postoji. Švedska prijestolnica Stockholm ime duguje kombinaciji riječi "stäk" što znači "zaljev" (ili, možda "stock" što znači "kolac", "dići sidro", "stub", "motka") i riječi "holm" što znači "otok". 

 

Glavni grad Norveške, Oslo, ime najvjerojatnije duguje staronorskoj riječi "os" što znači "ušće". Iako postoje i druge teorije, ova je najrealnija s obzirom na lokaciju na kojoj se mjesto nalazi. Kopenhagen u prijevodu znači "trgovačka luka", ime je dobio od danske riječi "køber" što znači "trgovac" ili "kupac", i "havn" što znači "luka". 

Istanbul, Hamburg, Pariz...

Istanbul ime duguje turskoj inačici grčke fraze "eis tan polin" što zapravo znači - "u grad". Sintagma je korištena iz sljedećeg razloga: Konstantinopolis je u toj mjeri bio iznad svih ostalih gradova na svijetu da su ga Grci jednostavno zvali Grad, stoga su "išli u Grad". 

Hamburg ime duguje riječi "hamma" što znači "but, zadnji dio koljena", odnosno, u prenesenom značenju, "savijenost, ugao", što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na zavoju rijeke. Druga, i manje vjerojatna, teorija kaže da dolazi od srednjonjemačke riječi "hamme" što znači "zatvoreni prostor pašnjaka". Drugi dio imena, "burg", znači "tvrđava, utvrđenje".

Pariz se u antička vremena zvao "Lutecia Parisorum", a kasnije i "Parisii". Bio je utvrđeno naselje galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prijestolnicu. 

Split je ime dobio po biljci

Split je ime dobio od biljke brnistre koja oko njega raste u izobilju, a za koju je grčki naziv "aspalatos" ili "spalatos". U srednjem vijeku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od "spalato" i referenca na Dioklecijanovu palaču koja predstavlja srž grada. 

München u korijenu svoje riječi ima izraz "mönch" što znači "monah". Osnovali su ga benediktinci. Firenca, na latinskom "Florencia", ima u svom nazivu prezime obitelji Medici, a u doslovnom prijevodu znači "cvjetanje", ime dolazi od riječi "florens" koja je glagolski pridjev riječi "florere".

Ime Londona, prema jednoj teoriji, dolazi od izraza "Londinium" što znači "mjesto koje pripada čovjeku po imenu Londinos". Ova je teorija, međutim, odbačena, a drugog, službenog objašnjenja za sada nema.

Preuzeto sa Indeks.hr

 

 

Povodom Svjetskog dana voda 2014.

PLAKAT-2014-VODE1_mali-Zelenika.jpg

Ovogodišnji Svjetski dana voda obilježava se pod motom „Voda i energija“  kako bi se ukazalo na potrebu održivog korištenja voda s naglaskom na pozitivne aspekte povezanosti vode i energije u što djelotvornijem iskorištavanju oba resursa.

Pogledajte i link na youtube-u: Kruženje vode u prirodi - život jedne kapljice

http://www.youtube.com/watch?v=StPobH5ODTw

 

 

 

 

Ledena kiša

Ledena kiša je uz tuču najopasnija oborina na našem planetu. Srećom, rijetko se javlja, no kada se dogodi izaziva velike probleme – kao što smo vidjeli protekli vikend, ali i materijalnu štetu.

jedan

Što je to ledena kiša? Ledena kiša je kiša čije kapi su načinjene od takozvane prehlađene vode. Prehlađena voda je voda u tekućem stanju čija je temperatura ispod točke ledišta odnosno ispod 0 stupnjeva Celzija. Glavna karakteristika prehlađene vode je da ako se malo zatrese, gotovo trenutno se zaledi. Tako se kapi ledene kiše zalede čim dotaknu podlogu.

dvaKako nastaje? Da bi nastala ledena kiša potrebna je posebna razdioba temperature zraka po visini. Između hladnog zraka na visini oblaka i prizemnog sloja čija temperatura mora biti ispod nule, mora biti sloj toplog zraka čija je temperatura nešto iznad nule. Oborina koja iz oblaka krene kao snijeg, u toplom se sloju pretvori u kišu, a kada ona dođe u hladan prizemni sloj, temperatura joj padne ispod ledišta, ali i dalje ostaje u tekućem stanju sve dok ne dotakne podlogu.

Izvor: http://blog.meteo-info.hr/meteorologija/ledena-kisa-2/

 

 

 

 

 


 

Testovi sa školskih, županijskih i državnih natjecanja iz geografije

     Ukoliko želite provjeriti svoje znanje iz geografije, u privitku možete pronaći testove sa školskih, županijskih i državnih natjecanja iz geografije.

 

 

 

Priloženi dokumenti:
 test_6r_zup07.pdf (261.87 KB)
 rjesenja_7r_zup07.pdf (139.33 KB)
 test_7r_zup07.pdf (208.03 KB)
 dodatno_8r_zup07.pdf (130.51 KB)
 rje_dodatno_8r_zup07.pdf (76.12 KB)
 rjesenja_8r_zup07.pdf (187.68 KB)
 test_8r_zup07.pdf (290.07 KB)
 5r_rjesenja_skolsko_2007.pdf (132.63 KB)
 5r_test_skolsko__2007.pdf (175.11 KB)
 6_r_rjesenja_skolsko_2007.pdf (206.56 KB)
 6_r_test_skolsko_2007.pdf (182.44 KB)
 7_r_rjesenja_skolsko_2007.pdf (141.85 KB)
 7_r_test_skolsko_2007.pdf (182.98 KB)
 8_r_test_skolsko_2007.pdf (302.47 KB)
 8r_rjesenja_skolsko_2007.pdf (215.68 KB)
 dodatno_5r_rje07.pdf (148.78 KB)
 dodatno_5r_test07.pdf (147.50 KB)
 rjesenje_5r_zup07.pdf (120.39 KB)
 test_5r_zup07.pdf (215.07 KB)
 dodatno_6r_zup07.pdf (124.99 KB)
 rje_dodatno_6r_zup07.pdf (112.16 KB)
 rjesenja_6r_zup07.pdf (198.24 KB)
 dodatno_7r_zup07.pdf (122.15 KB)
 rje_dodatno_7r_zup07.pdf (115.30 KB)
 8r_test_i_rjesenja.pdf (319.76 KB)
 rjeSenja-5.r,drZavno1.doc (107.00 KB)
 rjesenja_6r_drz_2007.doc (158.50 KB)
 rjesenja_7r_drz_2007.doc (267.00 KB)
 test-5.r,_drZavno1.doc (172.50 KB)
 test_6r_drz_2007.doc (216.50 KB)
 test_7r_drz_2007.doc (625.00 KB)
 rjesenja_5_r__2008_skolsko.pdf (131.87 KB)
 rjesenja_6r_2008_skolsko.pdf (110.36 KB)
 rjesenja_7r_2008_skolsko.pdf (132.72 KB)
 rjesenja_8r_2008_skolsko.pdf (102.63 KB)
 test_5_r_2008_skolsko.pdf (158.94 KB)
 test_6r_2008_skolsko.pdf (200.09 KB)
 test_7r_2008_skolsko.pdf (220.44 KB)
 test_8r__2008_skolsko.pdf (188.91 KB)
 5_r_rjesenja_zup_2008.pdf (166.20 KB)
 5_r_test_zup_2008.pdf (184.37 KB)
 6_r_rjesenja_zup_2008.pdf (74.51 KB)
 6_r_test_zup_2008.pdf (172.67 KB)
 7_r_rjesenja_zup_2008.pdf (128.35 KB)
 7r_test_zup_2008.pdf (260.59 KB)
 8_r_rjesenja__zup_2008.pdf (89.95 KB)
 8_r_test_zup_2008.pdf (154.15 KB)
 5_r_test.pdf (549.29 KB)
 6_r_test.pdf (311.78 KB)
 7_r_test.pdf (380.65 KB)
 8_r_test.pdf (643.83 KB)
 rjesenja_5_r_sk_2009.pdf (494.72 KB)
 test_5_r_sk_2009.pdf (715.75 KB)
 rjesenja_6_r_sk_2009.pdf (82.53 KB)
 testovi_geografija2009_zupanije.zip (6.41 MB)
 testovi_geografija2009_drzavno.zip (3.04 MB)
 testovi_geografija2010_skolsko.zip (3.39 MB)
 testovi_geografija2010_zupanijsko.zip (2.61 MB)
 testovi_geografija2010_drzavno.zip (1.28 MB)
 geo_skolsko_2011.zip (1.37 MB)
 geo_zupanijsko_2011.zip (2.37 MB)
 geo_drzavno_2011.zip (2.05 MB)
 

 

Iako nastaje pri tlu, mraz je oborina!

Iako ne pada iz atmosfere poput kiše ili snijega, i mraz je oborina.

Znate li što je mraz i kako nastaje?

Po definiciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija).  Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju.

Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a najčešći je u prosincu i siječnju.

Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske, najviše dana s mrazom ima na meteorološkoj postaji Pazin (95), koji je uz Zalesinu u Gorskom kotaru najpoznatije mrazište u mreži meteoroloških postaja DHMZ-a.

U gorskoj Hrvatskoj godišnji broj dana s mrazom je smanjen zbog dugotrajne pokrivenosti tla snijegom. Najviše ga ima na Zavižanu, gdje se u prosjeku pojavljuje šest puta godišnje i to u ranu jesen i kasno proljeće. U Gospiću i Ogulinu više je dana s mrazom u studenom i ožujku nego tijekom zimskih mjeseci.

Od nizinskih predjela, najviše je mraza na zapadu, između 40 i 72 dana godišnje, na istoku Slavonije javlja se u prosjeku 42 puta godišnje, a u području uz rijeku Savu u godini je prosječno 61 dan s mrazom.

Na Jadranu je mraz mnogo rjeđi nego u unutrašnjosti zemlje, a broj dana smanjuje se od sjevera prema jugu. Najčešće se javlja u zapadnoj Istri (40 dana), na riječkom ih je području 25, u srednjoj Dalmaciji sa zaleđem taj se broj kreće između 21 i 34, dok se u južnoj Dalmaciji mraz javlja tek 3 do 5 puta godišnje.

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske i blog.meteo.hr

 


 

"FUNNY" OBLICI TERITORIJA DRŽAVA

European Countries

Dragi učenici,

iako bi ih možda rađe pojeli, iz zastava ovih država možete i ponešto naučiti...napravljene su iz nacionalnih jela/namirnica pojedine države! Uživajte i učite! ;)

22. TRAVNJA - DAN PLANETA ZEMLJE

Tradicija obilježavanja Dana Planeta Zemlje započela je 22. travnja 1970. godine u SAD-u, na poticaj senatora Gaylorda Nelsona, ekološkog aktiviste. Tih godina u SAD-u su bili popularni različiti anti-vladini protesti, naročito protiv rata u Vijetnamu. Senatora Nelsona na pokretanje obilježavanja Dana planeta Zemlje potaknula je velika ekološka katastrofa koja se dogodila godinu dana ranije, kad se pokraj kalifornijskog grada Sante Barbare izlila velika količina nafte iz podmorske bušotine. Bio je to najveći izljev nafte u dotadašnjoj povijesti SAD-a (kasnije su ga nadmašili Exxon Valdez i naročito BP-ova platforma u Meksičkom zaljevu 2010. godine).

Prvi dan planeta Zemlje obilježilo je oko 20 milijuna Amerikanaca i postignut je veliki uspjeh. Dan je navodno odabran po tome što na njega ne pada nijedan vjerski praznik, a i nalazi se u vrijeme kad na školama i fakultetima nema ispita. Antikomunisti su kritizirali datum jer na njega pada Lenjinov rođendan, pa su čak optužili osnivače da su skriveni komunisti. Godine 2009. Opća skupština Ujedinjenih naroda službeno je proglasila 22. travnja međunarodnim Danom planeta Zemlje. (Dnevno.hr)

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.
Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedi­njenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

Obilježimo Dan planeta Zemlje zajedno uživajući u nekim od najljepših zemaljskih prizora!

https://www.youtube.com/watch?v=cKaEIpOD_8w

http://www.youtube.com/watch?v=Ep9MFiWXR8M

http://www.youtube.com/watch?v=ZWwnfHyCE_g

 

 

25 zanimljivih činjenica koje možda niste znali o Zemlji

1. Zemlja, the Earth – što se skriva iza imena?
Merkur, Venera, Saturn, Neptun. Jeste li primijetili kako su svi spomenuti planeti imenovani po bogovima i božicama iz rimske mitologije?

Naziv Earth ima saksonsko i germansko podrijetlo. Ima indoeuropski korijen „er“ koji je rezultirao prirodnim formacijama riječi ertho i erde u germanskom, aarde u nizozemskom i earth u engleskom jeziku.

Earth je zapravo drevni naziv za tlo, tj. zemlju, koji se i u Hrvatskoj zadržao do danas kao naziv i za tlo i za planet.

2. Je li Zemlja živa?
Zemlja nije samo mjesto gdje sva bića mogu preživjeti i prosperirati, nego je se ponekad smatra i velikim živućim organizmom. Gaia hipoteza tvrdi da je Zemlja organski sustav koji ima sposobnost samoregulacije da podržava život kakav poznajemo.

U tijeku su istraživanja koja teže k dokazivanju da doista postoji sustav koji povezuje biološke i fizičke procese među bićima koja nastanjuju Zemlju. I sa svim napredcima na poljima vezanima uz Zemlju, bliži smo otkrivanju je li Zemlja zapravo samoregulirajući živi organizam.

3. Zemljin ožiljak
Ande su vrlo popularne jer su najveći i najdulji planinski lanac na Zemlji. Smještene su duž zapadnog dijela Južne Amerike i duljina im je 4 300 milja (7 000  km), širina 420 milja (700 km). Protežu se preko sedam država: Argentinu, Čile, Peru, Boliviju, Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.

Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio Srednjoatlantskog hrpta, većina kojeg se nalazi ispod površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom geološkom osobinom Zemlje i ima duljinu od 6 200 milja, tj. više od 9 900 km.

4. Eksplozivna činjenica
Još jedna zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500 vulkana. Oko 80% Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijetla.

5. Blizanka Theia
Jedna od najfascinantnijih činjenica o Zemlji je ta da je nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4.5 bilijuna godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca.

6. Zemlja se uvijek kreće
Za nekih 25 milijuna godina stvorit će se superkontinent, zahvaljujući konstantnim kretanjima tektonskih ploča. Kretanje se razlikuje od kontinenta do kontinenta. U Tihom oceanu se ploče kreći brže, oko 4cm godišnje, dok se na sjeveru Atlantika kreću oko 1cm godišnje.

7. Povijest zagađenja
Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do procvata Prve industrijske revolucije diljem svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolišu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su utjecali na vodu, zrak i tlo. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u astronomskim razmjerima.

Što mi možemo učiniti po tom pitanju? Sve započinje edukacijom – kroz razumijevanje zanimljivih činjenica o Zemljinim nevjerojatnim osobinama možemo potaknuti njeno očuvanje i uživati u njenim čudima još mnogo godina.

8. Boja Zemlje
Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71% Zemlje pokrivaju vodena tijela.

9. Zemlja je vruća
Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima.

Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5 000 i 7 000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca.

10. Jedinstvena tektonika
Zemlja je jedini planet u Mliječnoj stazi koji ima tektonske ploče

11. Zvjezdana prašina
Postoji otprilike 30 000 svemirskih čestica i prašine koje godišnje ulaze u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina toga izgori kada uđe u atmosferu, što završava „zvijezdama padalicama“, umjesto kraterima.

12. Zemlja nije okrugla
Točan opis Zemljinog oblika je sferoid spljošten na polovima. Rotiranje Zemlje rezultira centrifugalnom silom koja je uzrok Zemljinom obliku diska.

13. Voda je važna
Iako je voda detektirana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja – tekućem, tvrdom i plinovitom.

14. Dulji dani su ispred nas
Trenutno dani traju otprilike 24 sata, ali očekuje se da će se za 250 milijuna godina dan produljiti za barem 1 i pol sat zbog sporije rotacije Zemlje oko svoje osi.

15. Najsjajnija od svih
Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz Svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Mliječnoj stazi.

16. Zemlja se kreće
Pritisak koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalno kretanje tektonskih ploča rezultira skoro 1 milijunom potresa godišnje, većina kojih nikad nije zabilježena seizmometrima.

17. Brzina svjetlosti
Točno 8 minuta i 20 sekundi treba Sunčevom svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih, sunčanih dana, zapravo Sunčeva energija od prije 8 minuta.

18. Brzine Zemlje
Zemljina površina se okreće oko vlastite osi brzinom od 1 000 milja (1 600 km) po satu. Kao posljedica toga, planet putuje kroz Svemir brzinom od 66 700 milja (106 700 km) po satu. Kako to da ne osjećamo da se naš planet kreće takvim vrtoglavim brzinama? To je zato što se Zemlja okreće stalnom brzinom, a i djelomično je razlog Zemljina gravitacija.

19. Četiri godišnja doba
Pojava četiri godišnja doba nije nikako povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s činjenicom da se Zemlja naginje ustranu. To naginjanje iznosi 23.4 stupnja i očekuje se da će se promijeniti s vremenom.

20. Prvo slikanje Zemlje
Prva fotografija Zemlje iz Svemira snimljena je na visini od 65 milja (104 km) pomoću 35-milimetarske kamere koju je nosio Sputnik 2. To je bilo 1946. godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je izumio potrebnu kameru.

21. Zemljina jezgra
Jezgra se nalazi nekih 3 700 milja (5 900 km) od površine Zemlje. Unutarnja jezgra je sačinjena od krute legure željeza i nikla.

22. Razlika u gravitaciji
Razlika u gravitaciji se očituje diljem svijeta, ovisno o udaljenosti lokacije od Zemljine jezgre. To znači da činjenica jesmo li u nekom trenu teži ili lakši ovisi o lokaciji na kojoj se nalazimo na Zemlji, iako to nikada ne osjećamo.

23. Postoci vode
Oceani čine 97% vode na Zemlji, dok slatke vode, rezervoari i slatka voda za opskrbu čine preostalih 3%.

24. Satelit i pratitelji
Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje rotira oko našeg planeta. Asteroidi 3753 Cruihne i 2002 AA29 također rotiraju oko Zemlje.

25. Naš jedini dom
Iako se svemirske misije šalju u daleki Svemir već nekoliko desetljeća, ti programi su prvenstveno programirani da traže vanzemaljski život i da istražuju Svemir. Još uvijek nema mogućnosti za nastanjivanje, pa čak ni na najbližem planetu – Marsu.

Za sada, Zemlja je jedino nastanjivo mjesto u cijelome Svemiru. Za sada.

Ove zanimljive činjenice o svijetu zasigurno mogu pomoći ljudima da i dalje sudjeluju u spašavanju naše drage Zemlje.

Izvor: O, Pish Posh

 

 


Zajednička jednodnevna akcija čišćenja divljih odlagališta otpada ˝Zelena čistka˝ najveći je ekološki volonterski projekt u Hrvatskoj. Stoga, pripremite se 19. travnja 2013. godine kada je vrijeme za udruživanje napora kako bi pokazali koliko je važan okoliš i priroda te što se sve može učiniti u samo jednom danu.

Prošle su godine ostvareni izvrsni rezultati: uključilo se 41.558 volontera, 161 jedinica lokalne samouprave i u kojoj je očišćeno čak 3.746 tona otpada.

Kako piše na njihovim službenim stranicama, Zelena čistka dio je globalne akcije World Cleanup 2013 (Očistimo svijet 2013), koja okuplja aktivne građane i organizacije u najvećem volonterskom projektu u povijesti čovječanstva. Cilj je u jednom danu ukloniti što veće količine ilegalno odloženog otpada. Ideja je 2008. godine krenula iz estonske građanske inicijative Let's do it! (Učinimo to!), koja je organizirala akciju u kojoj je sudjelovalo 50.000 volontera, koji su u cijeloj zemlji, u jednom danu očistili 10.000 tona otpada sa budžetom od 500.000 eura. U normalnim okolnostima državi bi za to bile potrebne 3 godine i više od 22 milijuna eura!

Stoga, nadamo da će vas se što više pridružiti u ovoj akciji!

 

 


 

Testove i rješenja s natjecanja iz geografije možete pronaći ovdje:

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4587%3Atestovi-i-rjeenja-sa-kolske-razine-natjecanja-iz-geografije-2013-&catid=305%3Ageografija&Itemid=391

 

 



GEO-FOTKA TJEDNA

 

Ovo je Malé - glavni grad otočne republike Maldivi u Indijskom oceanu. Grad se nalazi na istoimenom otoku i u potpunosti prekriva njegovu površinu. Otok je smješten unutar atola Kaafu, ali se u administrativnom smislu ne smatra dijelom atola.
Malé je i glavno središte poslovnih i trgovačkih aktivnosti na Maldivima, a u njemu se nalazi i trgovačka pomorska luka.
Na ovom visoko urbaniziranom otoku živi nešto više od 100.000 stanovnika, što je oko trećina ukupnog stanovništva države. Većina njih su stranci koji na Maldive dolaze kao radna snaga, a kako se svi administrativni i birokracijski centri države nalaze upravo u Maléu, mnogi ovdje prijavljuju svoja boravišta. Zbog toga Malé bilježi ubrzan porast broja stanovnika (1987. - 20.000 st., 2006. - 100.000 st.).
Otočna skupina Maldiva dobila je ime upravo po Maléu. Riječ "Maldivi" u prijevodu znači "Otoci Maléa".
Najveće prihode Maldivi ostvaruju od turizma.

Photo: Ovo je Malé - glavni grad otočne republike Maldivi u Indijskom oceanu. Grad se nalazi na istoimenom otoku i u potpunosti prekriva njegovu površinu. Otok je smješten unutar atola Kaafu, ali se u administrativnom smislu ne smatra dijelom atola.

Malé je i glavno središte poslovnih i trgovačkih aktivnosti na Maldivima, a u njemu se nalazi i trgovačka pomorska luka. 

Na ovom visoko urbaniziranom otoku živi nešto više od 100.000 stanovnika, što je oko trećina ukupnog stanovništva države. Većina njih su stranci koji na Maldive dolaze kao radna snaga, a kako se svi administrativni i birokracijski centri države nalaze upravo u Maléu, mnogi ovdje prijavljuju svoja boravišta. Zbog toga Malé bilježi ubrzan porast broja stanovnika (1987. - 20.000 st., 2006. - 100.000 st.). 

Otočna skupina Maldiva dobila je ime upravo po Maléu. Riječ

 

Ovako je NASA predočila morske struje u Svjetskom moru.

 

Nacionalni park Plitvička jezera, najstariji NP u RH

Gejzir u geotermalnom području West Thumb, NP Yellowstone, Wyoming



 

O TRAVNJU...

Travanj je četvrti mjesec u godini i ima 30 dana. Hrvatski naziv  dolazi od riječi trava, jer u to doba zbog obilnijih kiša i jačeg sunca trava počinje bujati i ima posebno zelenu boju. Podrijetlo latinskog naziva april (aprilis) ima više verzija, jedna od njih je da dolazi od riječi aperire, što znači otvoriti, a označava otvaranje, buđenje prirode. U rimskom kalendaru travanj je bio drugi mjesec u godini, a 1. aprila se umjesto ‘Dana šala i spački’, slavila božica Venera, božica ljubavi i ljepote, te je druga verzija o podrijetlu imena vezana uz božicu Veneru i mjesec posvećen Veneri.

Travanj je prvi pravi proljetni mjesec. Prvi puta se osjeća pravo proljeće kakvim ga svi zamišljamo, zeleno, sunčano i sve toplije. U travnju je zamjetan prijelaz iz hladnog dijela godine u topli, naime, srednja dnevna temperatura prelazi vrijednost srednje godišnje temperature te tako ulazimo u topli dio godine.

Srednja dnevna temperatura zraka u travnju za kopnene krajeve iznosi oko 12°C što je za čak 5 stupnjeva više nego u ožujku dok se na moru u odnosu na ožujak temperatura podigne za 4-5 stupnjeva i iznosi oko 15°C. Veliki porast temperature u odnosu na ožujak je posljedica sve sunčanijeg vremena i jačanja sunčeva zračenja.

U kopnenom području travanj je kišovitiji od ožujka, ponegdje padne gotovo dvostruko više kiše nego mjesec prije, no na Jadranu je situacija ponešto drukčija. Količina oborina je vrlo slična ožujku ili tek malo viša.

Travanj je poprilično nestabilan mjesec. Osim što vrlo jasno najavljuje ljeto, često se zna prisjetiti i zime, no nasreću, takva razdoblja su najčešće kratkotrajna. Takvo vrijeme je posljedica promjena u općoj cirkulaciji atmosfere. Sibirska anticiklona koja vlada zimi nad našim područjima, potpuno oslabi te više ne utječe na vrijeme kod nas, dok ljetna Azorska anticiklona koja ljeti donosi vedro i vruće vrijeme, još nije dovoljno jaka da bi dosezala do nas. Takav raspored ‘snaga’ nad nama je pogodan za brzi prolazak ciklona i anticiklona sa zapada koje sa sobom donose brze promjene vremena. U travnju su magle sve rjeđe, a sredinom mjeseca se javlja posljednji sezonski mraz kao posljedica jačeg zahlađenja i ‘prisjećanja’ na zimu.

Karakteristično za travanj je da se brze promjene vremena ne odvijaju samo na vremenskoj skali od nekoliko dana već se i unutar jednog dana vrijeme može drastično promijeniti i to vrlo brzo. Do takvih naglih promjena dolazi kada do nas dođe vlažan i sada već hladniji oceanski zrak, a kopno je već dovoljno zagrijano da se taj vlažni zrak grije i konvekcijom se penje u visinu gdje nastaju oblaci iz kojih se mogu razviti i kumulonimbusi koji su pak zaslužni za pljuskove, grmljavinu i tuču. Prva godišnja grmljavina se u kopnenim krajevima Hrvatske javlja u posljednjih 10 dana travnja kada se zamjećuje i jače zatopljenje što je posljedica jačanja Azorske anticiklone.

Temperatura mora u travnju prosječno dosegne obećavajućih 15°C, a potkraj mjeseca najhrabriji otvaraju i sezonu kupanja.

IZVOR:http://blog.meteo-info.hr/mjesec-po-mjesec/travanj/


Kada bi na svijetu živjelo samo 100 ljudi...

Grafički dizajner Jack Hagley zanimljivom je infografikom prikazao svijet kroz 100 ljudi.

Na planetu Zemlji trenutno živi oko sedam milijarda ljudi. Sedam je to milijardi različitih životnih priča koje je grafički dizajner Jack Hagley pokušao svesti na zanimljivu infografiku.

Zamislio je da nas, umjesto sedam milijarda, ima tek 100, a zatim je niz općenitih statističkih podataka, koji se odnose na ukupnu populaciju od 7 milijardi, uz pomoć dvojice fakultetskih profesora prikazao kroz tih zamišljenih 100 ljudi.

Tako, primjerice, ispada da bi na Zemlji bilo 50 žena i 50 muškaraca. U Europi bi živjelo 11, u Južnoj i Sjevernoj Americi 14, Africi 15, a u Aziji 60 ljudi. Prema religijskoj raspodjeli najviše bi bilo kršćana - 33, a slijede muslimani (22), hindusi (14) te budisti (7). Ostalim bi religijama pripadalo 12, dok nijednoj religiji ne bi pripadalo također 12 ljudi.

Ostatak podataka možete iščitati klikom na infografiku.

The World as 100 People

The World as 100 People infographic by JackHagley.

 


22. ožujka – Svjetski dan voda

 

  • Plitvička jezera, Plitvice
    Koji problemi s vodom postoje u vašem zavičaju?
  • Kako voda i kvaliteta vode koju koristite utječe na vaš svakodnevni život i život stanovnika mjesta u kojem živite?
  • Što je vaša zajednica poduzela da bi riješila probleme s vodom?

Ako ste među onima koji mogu odgovoriti na svako od ova tri postavljena pitanja, tada sigurno ne razmišljate o vodi i o načinu na koji je koristite samo na Svjetski dan voda.
Nažalost, većina stanovnika našega planeta neće znati odgovor na svako od ova tri pitanja. Oni ne razmišljaju o vodi i o načinu kako se odnose prema njoj svaki dan. Prezaposleni su, vode imaju u izobilju, nije im toliko zanimljiva da bi o njoj razmišljali, voda nema zabavni profil na Facebooku na kojem bi se moglo samo neobavezno čavrljati nego bi se trebalo angažirati više od običnog „sviđa mi se“. Toliko ih baš voda ne zanima, iako bi trebala.

Za sve takve stanovnike planeta, dobro je da se 22. ožujka svake godine obilježava kao Svjetski dan voda kako bi se skrenula pozornost na važnost slatkih voda i potaknulo ih se na drugačiji odnos prema vodi.

O problemima koji su povezani s vodom Ujedinjeni su narodi prvi put raspravljali 1977. godine na konferenciji u Mar del Plati u Argentini, a Opća skupština Ujedinjenih naroda tek 1993. godine donosi rezoluciju kojom se 22. ožujka prvi put obilježava kao Svjetski dan voda.

Voda u brojkama

  • pokriva 71 posto Zemlje, od toga 97,5 posto čini morska voda, a čovjeku je dostupan samo 1 posto slatke vode
  • čini 70 posto ljudskog tijela
  • zbog svojstva kapilarnosti kreće se suprotno gravitaciji, a to omogućuje transport hranjivih tvari od korijena do vrha biljke i život biljkama
  • je u svom najgušćem obliku pri temperaturi od 4 ºC, led je manje gustoće od tekuće vode pa zbog toga pliva na vodi
  • može prilikom smrzavanja povećati svoj obujam oko 9 posto pa zimi može uzrokovati pucanje cijevi u kućanstvima.

Koliko vode trošimo?

  • Svaki dan prosječno trebamo barem 50 litara vode da bismo zadovoljili osnovne životne potrebe (piće, osobna higijena, kuhanje, čišćenje).
  • Postoje područja kao što su zapadna Indija, prostor Sahela i zapadne Afrike u kojima, u sušnijem dijelu godine, dostupnost vode može pasti ispod 5 litara na dan. U tim dijelovima svijeta jedan od zadataka žena i djece je skupljanje pitke vode pa prelaze pješice i do 6 kilometara dnevno.
  • U 60 posto europskih gradova s više od 100 000 stanovnika podzemne se vode koriste brže no što se mogu puniti.
  • S porastom stanovništva, očekuje se da će se 2030. godine potražnja za hranom povećati 50 posto, što znači da će se povećati i poljoprivredna proizvodnja i potrošnja vode.
  • Da bi se proizveo 1 kg riže potrebno je 3500 litara vode; za 1 kg šećera treba 80 litara vode, za 1 kg govedine 15 000 l vode, za 1 manji automobil 120 000 l  vode, a za šalicu kave 140 l vode.

Razmislimo kako svakodnevno trošimo vodu. Nemojmo biti dijelom onog čovječanstva koje će iscijediti svaku kap vode koja postoji na Zemlji! Voda je zajednički prirodni resurs svih nas. Ona nas povezuje i svatko od nas svojim načinom života utječe na kvalitetu vode na Zemlji. Da bi bilo dovoljno vode za sve organizme danas i u budućnosti, dužnost nam je odnositi se pažljivo prema njoj.

Međunarodna godina suradnje na području voda

Međunarodna godina suradnje na području voda

Želeći upozoriti na važnost međunarodne suradnje i prezentirati uspješne projekte vezane uz zaštitu voda, Ujedinjeni narodi su 2013. godinu proglasili
Međunarodnom godinom suradnje na području voda.

Cilj je ukazati na probleme koji su prisutni u zaštiti voda, ojačati svijest stanovnika Zemlje o tome da je nužno surađivati kako bi se uspješno riješili izazovi pred kojima je suvremeno čovječanstvo. Rijeke prelaze političke granice pa je nužna suradnja različitih društvenih skupina, gospodarskog sektora, vlada, sadašnjih i budućih generacija da bi se osiguralo održivo i pravedno korištenje vode te mirni odnosi među ljudima.

Uključite se i vi!

  • 23. ožujka 2013. – akcije čišćenja vodenih površina u isto vrijeme u pet hrvatskih gradova: Šibenik, Karlovac, Osijek, Varaždin i Zagreb. 
  • U suradnji s Hrvatskim vodama i pokretnim laboratorijem educirat će se kroz niz radionica najmlađe i pripadnike lokalnih eko-škola.
    kapi vode, kapi vode na listu
  • Projekt Lijepa naša Sava i obilježavanje Dana Save 1. lipnja.

Cilj projekta Lijepa naša Sava je poticati ekonomski rast područja uz rijeku te uključivati lokalnu zajednicu u projekt radi promicanja društveno odgovornog ponašanja. U sklopu projekta održat će se:

– Parlament mladih pod nazivom Mladi danas za Savu sutra,
– biciklistička demo-tura duž rijeke Save u trajanju od 8 dana od izvora do ušća Save,
– savski sajmovi u gradovima duž rijeke Save s edukativno-zabavnim radionicama i izložbama.

izvor: Geografija-PROFIL školski portal (http://www.profil-international.hr/skolski-odjel/geografija)



Početak godišnjih doba u 2013.

PROLJEĆE: 20.3. u 12:02h
LJETO: 21.6. u 7:04h
JESEN: 22.9. u 22:44h
ZIMA: 21.12. u 18:11h

 

 


Zašto snijeg škripi pod nogama?

 Ove godine zaista imamo puno snijega. Sigurno ste primjetili zvuk koji tvoji koraci stvaraju pri hodanju po njemu. Znate li zašto snijeg škripi pod vašim nogama?
Snijeg je sastavljen od ledenih kristalića. U jednu pahuljicu može biti spojeno više kristala. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine u kojima je zrak. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između ledenih kristala. Kad stanemo na friški snijeg , on se stlači,  zrak je izguran iz snijega,  i ostanu samo kristali -  snijeg. Zvuk koji se čuje kad gazimo po  snijegu dolazi od loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Zabavi se pa napravi  pokus s kockicama leda. Kad ih razbiješ,  i one će proizvesti zvuk loma – pucketanje.

(Izvor: meteo-info.hr)


Geografski videozapisi, animacije

 

Tektonika ploča - milijuni godina sažeti u dvije i pol minute

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=Cm5giPd5Uro

http://www.youtube.com/watch?v=GYVS_Yh6dTk&list=PL242907EB2151EB8E

Vulkani

http://www.youtube.com/watch?v=jRfEGvp6wDU&list=PL242907EB2151EB8E

http://www.youtube.com/watch?v=QUWdkHPm4os&list=PL242907EB2151EB8E

Potresi

http://www.youtube.com/watch?v=EUFtgrZvJwU&list=PL242907EB2151EB8E

YOU TUBE:

THE EARTH http://www.youtube.com/watch?v=thuViaxRd_w

GODIŠNJA DOBA http://www.youtube.com/watch?v=taHTA7S_JGk

TEKTONIKA PLOČA http://www.youtube.com/watch?v=uGcDed4xVD4

100 stanovnika na svijetu: http://floda31.com/wp-content/uploads/2011/05/100-people.png

PORAST BR.ST. NA 7 MILIJARDI: http://www.youtube.com/watchv=VcSX4ytEfcE&feature=youtu.be

GEO-CUBE : http://www.geo-cube.eu/

 


Učimo geografiju kroz igru!

www.geography-map-games.com

http://www.quizfortune.com/categories/geography

 


NAJ, NAJ...

  • Najveća europska jezera su: Ladoga (Rusija), Onega (Rusija), Vaenern (Švedska)

  • Najduže europske rijeke su: Volga (3351km), Dunav ( 2857km), Ural (2428km)

  • Najveći europski otoci su: Velika Britanija (219 801km2), Island ( 103 000km2), Irska (84 426km2)

  • Najveće europske države su: (Rusija 17 075 400km2), Ukrajina (603 700km2), Francuska (543 965km2), Španjolska (504 842km2)

  • Najveći europski gradovi: Moskva, Istanbul, London

  • Most "Vasco da Gama" u portugalskom Lisabonu spaja dvije obale rijeke Tejo. S dužinom od 17,2 km to je najduži most u Europi (uključujući i vijadukte).

  • Prvih 5 zemalja po broju stanovnika ( u mil.) su: Kina (1.357,8), Indija (1.227,2), SAD (313,8), Indonezija (243,1), Brazil (194,0)

  • Prvih 5 zemalja po površini (km2) su: Rusija (16, 894.741), Kanada (9,976.137), Kina (9,806.391), SAD (9,629.047), Brazil (8,544.418)

 


GEOGRAFSKE VIJESTI-UPDATE

  • Južni Sudan je trenutno najmlađa država na svijetu.

 

 

 

 


JESTE LI ZNALI DA...?

  • Europa ima 45 država (sa Rusijom)
  • Azija ima 48 država (bez Rusije)
  • Afrika ima 55 država
  • Sjeverna i Srednja Amerika (bez Grenlanda) ima 23 države
  • Južna Amerika ima 12 država
  • Australija i Oceanija ima 14 država
  • ukupno ima 197 država na svijetu

 

NEVJEROJATNE GEOGRAFSKE ZANIMLJIVOSTI / ČINJENICE

 

  • Sunce je tako veliko da bi u njega stalo više od milijun Zemalja
  • Dok juri oko Sunca, Zemlja putuje brzinom većom od 105 000 km/h.
  • Kada bi čovjek mogao hodati do središta Zemlje, trebalo bi mu 10 tjedana bez prestanka
  • Kontinenti se svake godine pomaknu za oko 2cm
  • Svake godine ima oko pola milijuna potresa, ali samo ih oko 1000 izazove štetu
  • Lava može teći brzinom i do 100 km/h.
  • Lava je 12-ak puta vrelija od tekuće vode
  • Himalaja se još diže za otprilike 1 cm u visinu svake godine
  • Najduži ledenjak je Lambert-Fisher na Antarktici. Dugačak je 515 km
  • Marijanska brazda na dnu Tihog oceana duboka je oko 11 km, što je kao 29 zgrada Empire State u SAD-u.
  • Najveće dosad zabilježeno zrno tuče bilo je teško 1kg!. Palo je u Bangladešu.
  • Svaki dan diljem svijeta nastane oko 50 000 oluja
  • Antarktika je gotovo dvaput veća od Australije. Prekrivena je slojem leda debelim i do 4km
  • Pustinje prekrivaju oko jedne trećine Zemljine površine
  • Najviše pješčane dine nalaze se u Sahari, visoke su 465 m
  • U pustinji Atacama u Južnoj Americi kiša nije pala 400 godina!
  • U pustinji Gobi u Aziji, temperatura zimi u noći se spušta i do -40˚C

 


Dobro je znati da:

- je jednoj plastičnoj boci ili vrećici potrebno do 500 godina da se razgradi

- većina obitelji baca oko 40 kg plastike godišnje koja se može uspješno reciklirati
- staklo se može reciklirati 100% i neograničeno se puta ponovno koristiti

- staklo koje se baci na smetlište, nikada se neće razgraditi

- aluminijske konzerve mogu se reciklirati i biti u ponovnoj upotrebi za samo šest tjedana

- 80% dijelova automobila može se reciklirati

- 1 reciklirana konzerva uštedi toliko energije koja je dovoljna za tri sata rada televizora

- 1 reciklirana staklena flaša sačuva toliko energije koliko je potrebno za 25 minuta rada na kompjuteru

- količina energije koja se može dobiti iz godišnjeg sadržaja jedne kante za smeće može omogućiti da televizor bude upaljen 5 000 sati

- u EU u prosjeku 16% cijene proizvoda odlazi na ambalažu, koja gotovo uvijek po otpakiranju proizvoda završava u kanti za smeće

- se industrija, kakvu danas poznajemo i koja predstavlja najveću prijetnju za opstanak naše planete, razvila prije nešto više od 200 godina, što je 0,00000044% starosti zemlje.

 


Priča o Zemlji

 

Planet Zemlja je golema stjenovita kugla koja se okreće oko zvijezde zvane Sunce. Zemlja je nastala prije oko 4,6 milijardi godina od uzavrelog plina i prašine, koji su zatim postali kugla od vrele, tekuće stijena. Tijekom milijuna godina temperatura u središtu kugle ohladila se na oko 5 500˚ C. Plinovi su se provukli iz unutrašnjosti Zemlje (kroz vulkane) i nakupili oko nje tvoreći balon plina zvan atmosfera. U novonastaloj atmosferi formirali su se oblaci i počelo je kišiti. Oceani i mora počeli su se puniti vodom. Prije oko 3 milijarde godina u oceanima su se pojavili prvi jednostavni oblici života. Zatim su narasle biljke, pa životinje i život se preselio iz vode na kopno. Prije oko 200 milijuna godina sve kopno na Zemlji bilo je spojeno u jednu golemu masu – Pangeu. Ona se polako raspala. Komadi su se raširili diljem planeta i stvorili današnjih sedam kontinenata koji se i dan danas kreću oko 2 cm na godinu. Danas se planet još hladi i u središtu je vreo.

 


Slojevi atmosfere

Troposfera: u ovom sloju plinova nastaju vremenske prilike

Stratosfera: u ovom sloju lete mlazni avioni

Mezosfera: najhladniji sloj plinova

Termosfera: najvrući sloj plinova

Egzosfera: najtanji sloj plinova

 

 


Munja i grmljavina

Munja je golema električna iskra. U olujnim oblacima raste elektricitet kada se vodene kapljice i ledeni kristali trljaju jedni o druge. Munja se zagrijava i širi zrak koji joj se nađe na putu, zbog čega nataje glasan prasak zvan grmljavina

 





 

 

Prilozi Danijele Harmicar:

Za učenike sedmog razreda:

Glacijalni ili ledenjački reljef

 

Danas je na Zemlji ledom pokrivena površina veličine gotovo kao cijela Južna Amerika, odnosno oko 16 milijuna četvornih kilometara ili 10,7 % kopna. Najviše leda ima u polarnim područjima (99,4%):

  • Južni pol 90%
  • Grenland 9,4%
  •  ostalo 0,6%

Debljina leda najveća je na Antarktici gdje iznosi do 5,2 km , dok je prosječna debljina leda oko 2,5 km.

Led se formira iznad snježne granice na visini iznad koje padne više snijega nego se može otopiti kao što su to npr. Alpe, Kilimanjaro… Ledenjaci se dijele na:

  • ledene pokrove (Antarktika i Grenland) i
  • planinske ledenjake (dolinski ledenjaci).

Površina planinskih ledenjaka je u Sjevernoj Americi oko 93 000 km2, Aziji oko 72 000 km2, Europi oko 6 400 km2 (Alpe 3 200 km2), dok im je ukupan broj oko 10 000. Najveći dolinski ledenjak u Alpama je Aletschgletscher (25,5 km2).

 

Aletsch glečer Aletsch glečer

 

Reljefni oblici koji su nastali egzaracijom ili razaralačkim radom ledenjaka su slijedeći:

1. CIRK - amfiteatralno udubljenje u vršnim dijelovima visokih planina

2. LEDENJAČKE DOLINE - ledom preoblikovane riječne doline

3. FJORD - zaljevi nastali potapanjem ledenjačkih dolina

4. FJELD - ledenjačka visoravan

5. MORENE - nakupine materijala koje je nosio ledenjak

 

 

 


 

Za učenike osmog razreda:

 

na dnu stranice možete pronaći pitanja koja će vam pomoći u svakodnevnoj pripremi za sat kao i za pisanu provjeru te

    PLAN PLOČE za nastavnu jedinicu Prostorno kretanje.

 

 

 

___________________________________________________________________________________________________

Zanimljivosti

 

Nova država: Niceland ili Danceland?

 

Mnogi internetski portali ovih dana nagovješćuju promjenu imena države na sjeveru Europe. Naime, radi se o otočnoj državi Island poznatoj po ledu, vulkanima i gejzirima. Turistička zajednica Islanda smatra da je ime te zemlje (Iceland: ice - led, land - zemlja) krivo što je turisti izbjegavaju. Ovih je dana pokrenut natječaj koji traje do 31. ožujka 2013. na kojem svatko može dati svoj prijedlog za novo ime te otočne zemlje. Neki od najbizarnijih prijedloga su: Niceland, Dreamland, Spaceland pa čak i Catch-A-Cloud Land.

Islandski parlament odlučivat će da li će do promjene imena uopće doći. Dotada uživajmo u nekoliko prizora iz Islanda.

 

ledenjačka dolina

gejziri

vulkan Katla

 

 

Dokumenti
Lista linkova je prazna

E-dnevnik za učenike i roditelje


Korisni linkovi
Školstvo

Novosti


Brojač posjeta
Ispis statistike od 15. 9. 2010.

Ukupno: 277048
Ovaj mjesec: 2133
Ovaj tjedan: 3
Danas: 3

Tražilica



DUZS




preskoči na navigaciju