“Gdje prestaje govor, počinje glazba.” E. T. A. Hoffman
“Glazba je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije.” Ludwig van Beethoven
“Među umjetnostima muzika je najbožanskija, jer je od svih njih
najmanje određena granicama.” I. Tarchetti
“U prirodi ne možemo pronaći ništa ljepšeg i potpunijeg od glazbe.
Ona usmjerava čovjeka u dubinu njegove duše.” Marij Kogoj
“Ono što pripada glasu, a odnosi se na odgoj duše za krepost,
dali smo ime glazba.” Platon
“Istinski velika glazba ima ista načela harmonije
kao i svemir.” Konfucije
“Muzika je dovoljna za život. Ali, život
nije dovoljan za muziku.” S. Rahmanjinov
Postoje mnoge definicije o tome što je to glazba. To je pojam koji vuče svoje podrijetlo iz daleke prošlosti. Još prije prvih vrsta ljudi svijet je bio prepun zvukova; zvukova slapova, mora, oceana, grmljavina, životinja… zvukova drva života. Tijekom evolucije, tome su se drvu pridružili i prvi predstavnici naše vrste. Bili su začuđeni onime što su čuli oko sebe, svijetu prepunom zvukova, bilo ptica čija su jaja krali, bilo oštrozubih grabežljivaca od kojih su trčali. Počeli su te zvukove oponašati, ponajprije u magijske (religijske) svrhe, a s vremenom su počeli i pjevati. Ne znamo što se točno dogodilo i kada, ali već kod Homo Neandertalsisa nalazimo na prve glazbene instrumente isklesane iz kosti divljeg medvjeda, nalik na frule ili kljova mamuta, poput flaute. Takva se jedinstvena nalazišta nalaze upravo u našim krajevima, a najpoznatija su ona u susjednoj Sloveniji. Od tada, pa sve do danas glazba je osvojila svijet ljudi u svojim bezbrojnim oblicima. Život je postao nezamisliv bez glazbe, a glazba je postala dio naših života.
Od mnogobrojnih stručnih definicja glazbe, odvojit ću tek jednu:
“Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Glazba je umjetnost tona koja oplemenjuje ćud čovjeka, budi osjećaj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira različite narode. Stvaranje, izođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.” (Izvor: wikipedija.hr – Glazba)
No, pustimo definicije po strani. Glazba ne obuhvaća samo pjevanje, sviranje i skladbe. Ona je povezana s našim svakodnevnim životima; ona je sastavni dio mnogih svjetskih religija, tradicija, kultura; plesova, svadbi, raznih svečanosti, ali i sprovoda. Upravo je glazba ta koja nas u određenim trenucima uzdiže, tjera nas na promišljanje, daje nam inspiraciju i općenito otvara nam jedan drugačiji pogled na svijet. Potiče nas maštanju, sanjarenju, nadanju. Pritom je važno poštovati sve ljude, živjeti toleranciju, a time i tolerirati različite glazbene ukuse sve do toga trenutka kada nas ti isti ukusi ozbiljno ne vrijeđaju ili ugrožavaju našu slobodu. Jer ipak, glazba ljudi je ponajprije čovjekov izum, stoga imajmo uvijek na umu slogan oscarom nagrađenog glazbenog filma “Ray”: “Jedina stvar čudesnija od glazbe je čovjek iza nje.”
KLIKNI NA LINK GLAZBENOG
IZNENAĐENJA: http://www.youtube.com/watch?v=GCxDZaWRAvo
Glazba kroz razrede; glazba kroz povijest! Dio 1.
Dragi učenici i učenice te svi oni koje su zainteresirale ove straranice!
U nekoliko narednih objava na ovim stranicama bavit ćemo se različitim stilovima, odnosno glazbenim pravcima koji su obilježili neko povijesno razdoblje. Bit’ će to ponajprije glazba vezana uz iznimne ličnosti koje se smatraju njezinim glavnim ili sporednim predstavnicima. Neke od njih ste već učili na satovima glazbene kulture, neke ćete tek učiti, a s nekima ćete se po prvi puta susresti samo na ovim stranicama. Stoga, krenimo jednim zapjevanim putem, putem glazbe kroz povijest.
♦
SAPFA (oko 630. i 612. g. pr. Kr. – 570. g. pr. Kr.)
Učenici, a posebice petaši – prisjetite se ranih ljudskih civilizacija! Gdje su se one razvile? Pa, svaka od tih civilizacija imala je svoje rituale, plesove, a time i glazbu. Posebice se po svojoj glazbi proslavila Indija, Egipat i Grčka.
A, kada govorimo o ženama antike i glazbi, jedna žena zauzima posebno mjesto. Bila je to pjesnikinja s otoka Lezbosa u Grčkoj, poznata kao Sapfa. Već je u mladosti oko sebe okupljala niz sljedbenika, obožavatelja i učenika. Bila je vrsna pjesnikinja, a iznad svega bila je poznata po svome mističnome glasu i nastupima. Najviše je pjevala ljubavne pjesme i himne posvećene božici ljubavi Afroditi. Pjevala je pjesme svojim omiljenim učenicama, a često i pjesme o patnjama napuštenih žena i onih izjedenih ljubomorom. No, iako je pjevala, a često uz glazbu i citirala najljepše ljubavne stihove, počinila je samoubojstvo, jer njezina ljubav života, lađar Faon, istu nikada nije ni primijetio, a kamoli volio.
KLIKNI DA ČUJEŠ MELODIJU IZ SAPFINA DOBA, KAO I REKONSTRUKCIJU SAPFINE LJUBAVNE RECITACIJE: http://www.youtube.com/watch?v=UaOOQNg6nDc
Koje instrumente prepoznaješ slušajući pjesmu?
♦
HILDEGARD IZ BINGENA (1098. – 1179. g.)
Učenici, a posebice šestaši – pokušajte se prisjetiti kako je bilo podijeljeno srednjovjekovno feudalno društvo što ste već učili na satovima povijesti! E, pa iz takvog društva dolazi jedna žena koja je svoje djetinjstvo provela u dvorcu živjevši u obilju i raskoši, jer je dolazila iz plemićke obitelji, ali je onda odjednom nakon desete godine odlučila sve to odbaciti i postati redovnicom. Bila je to mlada Hildegard iz današnjem Njemačke, kasnije poznata kao Hildegard iz Bingena. Kada je došla u samostan, ubrzo je sve zadivila svojim znanjem te je nakon nekoliko godina postala poglavaricom samostana u Bingenu na Rajni. Gotovo da nije bilo područja čime se Hildegard nije proslavila – pisala je o medicini, botanici, geologiji, kozmologiji, nutricionizmu, ekologiji, teologiji, savjetovala je kraljeve i izumila vlastiti alfabet. Iako je često morala bježati pred muškim redovnicima koji su je zbog njenoga iznimnoga znanja htjeli spaliti kao vješticu, Hildegard se proslavila i kao prva skladateljica religiozne europske opere. Osmaši, prisjetite se što je opera! Njezino glazbeno nasljeđe broji preko sedamdesetak djela, među kojima je najpoznatiji oratorij za ženske glasove Ordo Viritutum. Osmaši i sedmaši prisjetite se što je to oratorij i gregorijanski koral! Prošle godine, 7. listopada 2012. papa Benedikt XVI. skoro tisuću godina nakon Hildegardine smrti, prepoznao je u njoj što je oduvijek i bila, velika učiteljica, odnosno crkvena naučiteljica kakvom je i prošle godine proglašena.
KLIKNI NA LINK DA ČUJEŠ NEKU OD MNOGOBROJNIH HILDEGARDINIH SKLADBI: http://www.youtube.com/watch?v=csftXiJrdKY
♦
MADONNA (1958. g.)
Za razliku od Hildegard, Madonna Luise Veronica Chiccone rođena je u jednoj siromašnoj obitelji u SAD-u nedaleko od grada Detroita. Još kao mladoj djevojčici majka joj je umrla od raka dojke dok ju je otac zanemarivao i jedva se za nju brinuo. Ubrzo je odlučila napustiti Detroit i otići u svijet. Bila je to odluka njezina života. Naime, ubrzo se proslavila svojim prvim pjesmama, a od tada, već nekoliko desetljeća bilježi samo rekorde na svjetskim glazbenim ljestvicama. Guinessova knjiga rekorda proglasila ju je najuspješnijom ženskom izvođačicom svih vremena. Prodala je preko 300 milijuna albuma, a broj i dalje neprestano raste. Zbog toga je proglašena Kraljicom popa. Osmaši, kako biste opisali pop glazbu? Koji su vaši najomiljeniji pop glazbenici; izvođači? Do danas joj niti jedan pop glazbenik nije uspio preoteti tu titulu. Štoviše, 2012. g. glazbeni program VH1 ju je proglasio “najvećim ženskim imenom glazbe”, a također spada u 10 najutjecajnijih i najbogatijih žena svijeta. Osim što je vrsna glazbenica, Madonna se proslavila i kao glumica, plesačica, modna dizajnerica, spisateljica, redateljica, filmska producentica, a iznad svega kao modna ikona i braniteljica ljudskih prava. Bila je među prvima koja se javno suprotstavila rasizmu i diskriminaciji kako crnaca, tako i homoseksualaca, uništavanju prirode, nasilju nad ženama i sl. Doista, bila je i ostala – kraljica. Što ste vi do sada čuli o Madonni?
KLIKNI NA LINK DA ČUJEŠ NEKU OD MADONNINIH PJESAMA: http://www.youtube.com/watch?v=anJ8Knxoazc
Prisjetimo se…
Dragi učenici, roditelji i svi zainteresirani za “svijet” glazbe!
Na slici (naslikano 1770. g.) francuske slikarice Anne Vallayer-Coster koja je bila miljenica franskucke kraljice Marie Antoinette, vidimo različite glazbene instrumente. Pokušajte se prisjetiti kako se ti instrumenti nazivaju i kod kakve se vrste glazbe oni upotrebljavaju? Ukoliko neki instrument ne prepoznajte, pitajte vašu učiteljicu glazbene kulture.
Kad svemir zapjeva…
Dragi svi! Kada noću krećemo na počinak, tišina je nešto što visoko cijenimo kako bismo uopće mogli zaspati. Ako pak nam ni tišina ne pomaže, neki od nas otvore prozor da udahnu malo svježeg zraka. Pritom ako na noćnome nebu nema oblaka vidimo sav sjaj zvijezda i Mjeseca te se čudimo mirnoći i tišini koja od njih dopire. No, prvi dojam često zavarava. Zapravo naš planet Zemlja zajedno sa svim ostalim planetima našega sunčeva sustava, ali i nama najbližeg satelita Mjeseca oduvijek stvara najrazličitije moguće zvukove. Američka svemirska agencija, NASA, uspjela je uz pomoć najmodernijih svemirskih satelita dešifrirati zvukove elektromagnetskih vibracija koji dolaze od svakog većeg nebeskog tijela, a koje ljudsko uho bez moderne tehnike ne može čuti. Na ispod priloženom videu (klikni link) moći ćete ćuti planetarnu melodiju kako našeg planeta, tako i nama susjednih. Naravno, dio je to velikog “svemirskog zbora” kojeg sačinjava, ah ne znamo točno koliki broj sunca i planeta, ali negdje otprilike toliko koliko na svim plažama, morima i oceanima našeg planeta ima zrnca pijeska. Uživajte u svemirskoj glazbi.
KLIKNI NA LINK DA ČUJEŠ GLAZBU NAŠEG I NAŠIH SUSJEDNJIH PLANETA I SATELITA: http://www.youtube.com/watch?v=-MmWeZHsQzs
Prisjetimo se nota…
“To vam je kao glazba, znate. Ljestvica ima ograničen broj tonova, ali oni se mogu spojiti u bezbroj različitih zvukova. Jedan mi je glazbenik tvrdio kako je nemoguće dobiti isti ton dva puta. Veoma zanimljivo, zar ne?
Agatha Christie, Hotel Bertram
Dragi svi, ukoliko ste zaboravili imena i izgled glavnih glazbenih nota, ovo je prilika da ponovite i propitkate svoje znanje. Ipak, bez njih bi glazbeni koncerti i koncertne dvorane izgledale doista kaotično i imali bismo sve samo ne složno glazbeno djelo. A, pošto stižu topliji dani – cure jeste li već razmislile o notnoj haljini? 🙂
|
Nota |
Pauza |
Ime |
|
cijela nota |
||
|
|
polovinka |
|
|
četvrtinka |
||
|
osminka |
||
|
šesnaestinka |
||
|
tridesetdruginka |
||
|
šezdesetčetvrtinka |
||
|
|
stodvadesetosminka |
Glazba i naši učenici…
Dragi svi, evo nekih slika naših učenika prilikom različitih priredaba i svečanosti gdje se uvijek iznova iskažu kao virtuozi svoje vrste!
S pjesmom i ritmom u maškare!
Dragi učenici i svi zainteresirani na ovim stranicama, želim Vam da uživate ovih dana u svim radostima koje donosi svijet pod okriljem jednog od najstarijih ljudskih izuma – svijet maski. Nadam se kako ćete uživati u narednim maškarama i taj dan obilježiti s dječjim smijehom i žarom, bilo da se radiolo o “velikoj” ili “maloj” djeci. Ne zaboravite da tih dana veselje i ludorije ne pomiješate s neprimjerenim ispadima i ponašanjima prema drugima.
Također, predlažem Vam da pogledate mjuzikl (film) Andrewa Lloyd Webbera, Fantom opere, koji je upravo najviše poznat po maskama glavnih likova toga mjuzikla. U Fantomu opere pronaći ćete za svaki ukus ponešto od neustrašive, ambiciozne i uzorite pjevačice Christine Daae rastrgane između svojih osjećaja prema plemenitom muškarcu koji je naizgled ljubav njena života sve dok se ne pojavi mračna pojava pod maskom mrtvačke bjeline, fantom koji živi u sjeni pariške opere, mračan i tajnovit s ljubavlju koja se nije mogla izgovriti, već samo pjevati. Pa, uživajte u mjuziklu, ali prije toga se prisjetite kakavo je mjuzikl glazbeno-scensko djelo?
KLIKNI NA LINK POTPUNOG FILMA/MJUZIKLA FANTOM OPERE S POZNATIM SUVREMENIM GLUMCIMA: http://www.youtube.com/watch?v=3wzrTZ4bdqI
“Ti si moje Sunčeko” ili s glazbom kroz Valentinovo…
U trećem se stoljeću nitko nije mogao ni ponadati da će nakon smaknuća svećenika Valentina svake godine 14. veljače biti u znaku pažnje i ljubavi. Naime, iako je car Klaudije naredio svim svećenicima da ne smiju ženiti vojnike s njihovim odabranicama kako ne bi popustili u vojsci, ipak se svećenik Valentin oglušio na carevu zapovijed. Odjednom su potajice počeli dolaziti mladi zaljubljeni parovi kako bi ih vjenčao svećenik sve dok jednog dana to nije saznao car i dao svećeniku odrubiti glavu. Kasnije su kršćani Valentina proglasili svetim, a dan njegova pogubljenja proglasili su danom ljubavi i pažnje jedinih prema drugima.
No, Valentinovo nije samo dan zaljubljenih i ljubavnih parova. To je ponajprije dan gdje iskazujemo svoju naklonost, poštovanje i pažnju prema ljudima i svijetu koji nas okružuje, počevši od naših roditelja, prijatelja, ali i nas samih i svih ostali koji nas u životu usrećuju, pa bili to i naši kućni ljubimci. Nastojite da cijele godine živite po načelima ljubavi, naklonosti i pažnje, a ne samo za Valentinovo.
U nastavku slijedi najčešća pjesma Valentinova “You are my suneshine” (mogli bismo prevesti na više načina, poput Ti si moje Sunce, Sunčeko, sunčeva svijetlost, sunčeva zraka...). Ja Vam ispod u linkovima prilažem četiri različite izvedbe iste pjesme koju izvode različiti autori. Vaš je zadatak da prepoznate o kakvim se glazbenim stilovima u pjesmama radi. Koji vam se najviše sviđa? Ako niste sigurni, ne udvostručite se pitati vašu učiteljicu Mariju.
CARLY SIMON – YOU ARE MY SUNESHINE – http://www.youtube.com/watch?v=CdIKJikWgDQ
JOHNNY CASH – YOU ARE MY SUNESHINE – http://www.youtube.com/watch?v=cGa3zFRqDn4
MISSISSIPPY JOHN HURT – YOU ARE MY SUNESHINE – http://www.youtube.com/watch?v=mFK-mFlZ2uw
FRANK TURNER – YOU ARE MY SUNESHINE – http://www.youtube.com/watch?v=80Bg68BaJ3Q
